Kod veine arenih ivotinjskih vrsta, kao i kod ljudi, povremeno se raaju vrste jako svijetle puti i bijele dlake, a nazivamo ih albino primjercima. Kod njih je rije o poremeaju - nedostatku pigmenta (pigment je tvar koja daje boju koi, kosi, krznu, dlaci). Meutim, bijeli bengalski tigrovi nisu tigrovi s poremeajem pigmenta, nego vrlo rijetka podvrsta.

Bengalski tigrovi nazivaju se jo i indijskim tigrovima. Odrastaju sa 2-3 godine, a tada su dugi i do tri metra. Mujaci tee 200-230 kg, a enke 130-170 kg. Pruge koje tigrovi imaju po tijelu su poput otisaka prstiju kod ovjeka na svijetu ne postoje dva tigra s istim arama. Isto tako, pruge nisu samo drukija boja krzna, nego je i koa koja se nalazi ispod pruga pigmentirana (obojena) tamnom bojom. Okomite pruge na tigrovom tijelu priroda je smislila kako bi se bolje sakrili u visokoj, suhoj travi.

Sposobnost vrlo glasne i mnogima zastraujue rike tigrovi duguju posebno oblikovanim i rasporeenim kostima ispod jezika. U prirodi tigrovi uglavnom love etveronone ivotinje poput jelena, koza i drugih goveda, a u zatoenitvu ih pet puta tjedno hrane piletinom, konjskim i klokanovim mesom, dok dva puta tjedno 'poste' samo s kostima.

Tigrovi su jedna od dvije vrste maaka koja voli vodu. U prirodi lako love plijen, jer tre brzinom do 60 km/sat. Kad ulovi plijen, tigar ga hvata za vrat, a eljusti su mu tako snane da s lakoom ubija i najsnanije ivotinje. Meutim, tigrovi nisu naroito izdrljivi pa dnevno spavaju 16 do 18 sati. Svi bijeli bengalski tigrovi koji danas ive ili su ikada ivjeli u indijskim zoolokim vrtovima potomci su etiriju mladunaca, ija je majka ubijena, a oni jo kao bebe odvedeni u ZOO vrt. Neela, najdugovjenija od njih, u ZOO vrtu je proivjela ak 18 godina