Ljekovitost jaja japanske prepelice

Ljekovita jaja japanske prepelice


Jaja i meso japanske prepelice su bili neizostavni dio trpeze egipatskih faraona, a njihova ljekovitost je u Kini i Japanu već vijekovima poznata. Brojni su i pisani tragovi o pozitivnom utjecaju na ljudski organizam, naročito na krv i krvotok, srce, jetru, bubrege, želudac i mozak.

Japanske prepelice

Japanska prepelica (Coturnix japonica) potiče iz istočne Azije. To su ptice selice koje se gnjezde u Mandžuriji, Istočnoj Siberiji i Sjevernom Japanu , a prezimljavaju u Južnom Japanu, na Korejskom poluotoku i u Južnoj Kini, mada se , naročito u posljednje vrijeme, sve više uzgajaju širom svijeta.

Ljekovitost jaja japanske prepelice

Jaja i meso japanske prepelice su bili neizostavni dio trpeze egipatskih faraona, a njihova ljekovitost je u Kini i Japanu već stolječima poznata. Brojni su i pisani tragovi o pozitivnom utjecaju na ljudski organizam, naročito na krv i krvotok, srce, jetru, bubrege, želudac i mozak.

U novije vrijeme su ljekovita svojstva jaja japanske prepelice ispitivana od strane brojnih naučnika iz Rusije, Engleske, Poljske i Češke, a rezultati su iznenađujući: pokazala su se kao izvanredan prirodni lijek za lječenje brojnih oboljenja. Ipak, najfascinantniji eksperiment koji nedvosmisleno prikazuje veliku regenerativnu sposobnost ovih ptica su izveli upravo oni koji su sa njihovim osobinama najduže i upoznati. Naime, prije nekoliko godina, prilikom istraživanja koje su sproveli japanski naučnici, istovremeno su malom dozom radijacije ozračene kokoške i prepelice. Poslije svega mjesec dana jaja prepelice su bila potpuno zdrava, dok su kokošija zadržala radioaktivnost.

Samo ovaj podatak je dovoljno opravdanje za stoljetnju tvrdnju da je jaje japanske prepelice pravi eliksir života, ali, za svaki slučaj, evo još nekih zanimljivih činjenica vezanih za ove neobične ptice: svaka prepelica u prosjeku snese jedno jaje dnevno, a da pri tom njegova težina iznosi skoro deset procenata njene ukupne težine, zatim, potrebno im je svega dva mjeseca da se iz jajeta razviju u koku nosilju i, ono najupečatljivije, prepelice umiru samo od starosti!

Šta je to tako dijelotvorno u ovom malenom jajetu?

Prvenstveno, kemijski sastav: u odnosu na kokošije, jaje japanske prepelice ima pet puta više fosfora, sedam puta više željeza i deset puta više raznih vitamina. To je prava mala energetska bomba, a ipak, jedno jaje sadrži svega 15 kalorija.

Sadržaj jednog jajeta:

74,6% vode
13,1% bjelančevina
11,2% masti
1,1% minerala i ostali enzimi

Minerali:

3,2 mg željeza
2,2 mg fosfora
0,5 mg kalcija

Vitamini:

300 IE vitamina A
0,1 mg vitamina B1
0,8 mg vitamina B2

Ko bi trebalo da konzumira jaja japanske prepelice?

Već je rečeno da jaja japanske prepelice pozitivno dijeluju na krv i krvotok, srce, jetru, bubrege, želudac i mozak pa su namjenjena onima koji imaju problema sa ovim organima, pa i u slučaju najtežih oboljenja, a preventivno mogu da ih koriste svi. Ipak, izdvojene su neke grupe za koje je terapija najpoželjnija:

• dijeca u razvoju
• starije osobe
• bolesnici i rekonvalescenti
• osobe sa posebnim režimom ishrane (dijete)
• sportisti i fizički radnici


Jednostavan uzgoj japanskih prepelica

 

Mlade prepelice već s mjesec dana dosežu punu veličinu i počinju nositi jaja. Iznimno su korisna zbog visokog postotka minerala, vitamina i proteina potrebnih organizmu. Najviše ih koriste rekonvalescenti radi oporavka organizma nakon bolesti. Meso prepelica je odlična okusa, a priprema se kao i piletina.
Temeljne razlike
Iako su otprilike iste veličine, postoji razlika u izgledu između muških i ženskih ptica. Smeđe su boje, perje je s gornje strane šareno da omogući bolje sakrivanje u travi. Ženke imaju na prsima nešto svjetlije perje s crnim točkama, dok mužjaci imaju jednolično crvenkasto prsno perje. Mogu se razlikovati već s tri tjedna.
Smještaj
Postoje dva načina smještaja prepelica - u kavezima ili boksovima. Smještaj u kavezima traži nešto više vremena oko hranidbe i čišćenja, ali omogućuje bolji pregled zdravstvenog stanja, nesivosti i kontroliranog razmnožavanja prepelica. U kavezima se obično drže takozvane familije, odnosno jedan mužjak sa 2 - 3 ženke.
U boksovima prepelice se mogu uzgajati skupno, u omjeru 2 mužjaka na 6 - 8 ženki. Također, mogu se držati ptice određene za tov.
Kavezi, odnosno boksovi, moraju biti dovoljno prostrani za smještaj ptica, ali i jednostavni za čišćenje. Pticama uvijek moraju biti dostupni hrana i svježa voda. Potrebno je regulirati strujanje zraka, radi izmjene ustajalog svježim, ali i da se uklone neugodni mirisi. Trebalo bi osigurati najmanje 60 cm2 prostora po ptici. Radi redovite nesivosti, ženkama treba osigurati 15 - 17 sati svjetlosti. Ženke nose otprilike po jedno jaje na dan u tijeku prve godine, a potom se nesivost smanjuje.
Jaja
Ženke snesu otprilike 320 jaja na godinu. Treba ih skupljati najmanje jednom dnevno. Čuvaju se u hladioniku do 60 dana. Fertilna jaja, svakim danom čuvanja gube fertilitet i trebala bi se iskoristiti najkasnije do sedmog dana. Dakako, najbolja jaja za nasad su ona koja se istog dana pokupe. Ako je danju vrlo vruće ili hladno, jaja treba sakupljati nekoliko puta dnevno. Jaja koja se čuvaju za inkubiranje moraju biti najbolja i ne smiju se prati, da se ne skine voštana prevlaka koja ih štiti od isušivanja. Slažu se širim krajem prema gore, i treba lo bi ih najmanje jednom dnevno okretati. Čuvaju se do 7 dana na temperaturi 12 - 21 °C i relativnoj vlazi oko 75 posto.
Inkubiranje
Kako su prepelice tijekom uzgoja izgubile nagon sjedenja na jajima, postoje dva načina da dobijemo pomladak. Jedan je da se jaja nasade ispod golubice ili bantam kokoši, a drugi korištenje inkubatora.