Farmski uzgoj japanskih prepelica 1-dio

 

 

Domesticirana japanska prepelica je skoro identična sa divljom formom. Tjelesna masa mužjaka je oko 125 g, a koka 135 g. Noge su im slične, ali za 20% kraće od divlje, a zadržala je i divlji tip perja. Sazrevaju sa oko 6 tjedana i u punoj nosivosti su već sa 50 dana starosti. Ukoliko se dobro njeguje i hrani, ženka snese oko 260 jaja u prvoj godini nošenja. Žive samo 2 do 2,5 godine.

U našoj zemlji (koliko je meni poznato)prepelice nemaju status farmskih životinja i spadaju u nekonvencialnu proizvodnju, jer ih gaje isključivo amateri i entuzijasti, mada su kao zoološka vrsta naučnoj i stručnoj javnosti poznate. Bez sumnje one su vrlo korisne ptice, ali postoje mnoge zablude vezane za njihove proizvode (meso i jaja). Jaja prepelica se u sadržaju određenih hranjivih materija razlikuju od jaja domaće živine, ali se bezuslovno ne mogu prihvatiti kao univerzalni lijek, već ih prije svega treba prihvatiti kao kvalitetnu namirnicu koja se može vrlo jeftino proizvoditi. Meso im je takođe vrlo kvalitetno sa malim sadržajem masti u trupovima i prihvata se kao meso divljači.

Farmsko gajenje prepelica u svijetu relativno malo zastupljeno, iz razloga što veći dio ljudske populacije nema naviku da konzumira njihovo meso i jaja. Broj ovih ptica je u stalnom porastu, ali je njihovo držanje još uvjek na niskom nivou, lišeno u većini slučajeva naučne i stručne pomoći. Popularizacija proizvoda prepelica utiče na njihovo omasovljenje i gajenje ovih ptica ima šanse da poprimi karakter industrijskog živinarstva. Farmsko gajenje prepelica je još uvjek puno nepoznanica i nedorečenosti.

Japanske prepelice su male, bucmaste, repate ptice, koje su dobro adaptirane na različita staništa. Izuzev veličine tijela domesticirana japanska prepelica je skoro identična sa divljom formom. Tjelesna masa mužjaka je oko 125 g, a koka 135 g. Noge su im slične, ali za 20% kraće od divlje, a zadržala je i divlji tip perja.

Sazrjevaju sa oko 6 tjedana i u punoj nosivosti su već sa 50 dana starosti. Ukoliko se dobro njeguje i hrani, ženka snese oko 260 jaja u prvoj godini nošenja. Žive samo 2 do 2,5 godine. Ženke se karakterišu svjetlo smeđim perjem sa crnim prugama na grlu i gornjem delu grudi. Mužjaci imaju hrđasto mrko grlo i perje grudi. Imaju kloakalnu žljezdu, lukovičaste strukture na gornjoj ivici, koja luči bijeli pjenasti materijal. Ova jednostavna žljezda može se koristiti da se ocjeni reprodukciona sposobnost mužjaka. Prosječna masa jaja je 10 g, što je oko 8% od tjelesne mase prepelice nosilje. Kada se izlegu, mladi pilići imaju masu 6 do 7 g, mrke su boje, sa žutim prugama. Istraživanja su pokazala da sparivanje jednog mužjaka sa 2 ili 3 ženke, obezbjeđuje dobru plodnost. Inkubacioni period za prepelice je 16 do 18 dana, u zavisnosti od soja i postupka inkubacije. Novo izleženi pilići prepelice su mali i vrlo osjetljivi.

Uslovi uzgoja japanske prepelice

Japanske prepelice se uspješno mogu uzgajati u farmskim uslovima, ali im je neophodno obezbjediti potrebne uslove smještaja, njege, ishrane i zdravstvene zaštite. U intenzivnog gajenju dobar smještaj je preduslov za visoku proizvodnju.

Objekat za prepelice mora se graditi tako da im obezbjede potpunu zaštitu, pruži punu udobnost i svjetlosni stimulans primjenom vještačkog svjetla kada je to potrebno. Treba ga graditi adekvatno potrebama ptica, da je lak za održavanje, a u njemu oprema da je pravilno raspoređena. U gajenju prepelica moguće je ostvariti visok stepen mehanizacije i automatizacije proizvodnih procesa. U intenzivnom gajenju važan tehničko-tehnološki uslov je gradnja objekata zatvorenog tipa, koji mogu biti sa prozorima, ili bez njih. Veličina objekata za gajenje prepelica može biti različita, što zavisi od veličine jata. Teško je precizirati koji bi to bio optimalan kapacitet uzgoja. Veličina zavisi isključivo od financijske moći proizvođača, mogućnosti plasmana i cijene mesa i jaja. Prema tome, veličina objekata za smještaj prepelica može da bude od nekoliko desetina m2 (20-50m2), pa do tipskih objekata od 500m2 korisne površine.

 

Domesticirana japanska prepelica je skoro identična sa divljom formom. Tjelesna masa mužjaka je oko 125 g, a koka 135 g. Noge su im slične, ali za 20% kraće od divlje, a zadržala je i divlji tip perja. Sazrevaju sa oko 6 tjedana i u punoj nosivosti su već sa 50 dana starosti. Ukoliko se dobro njeguje i hrani, ženka snese oko 260 jaja u prvoj godini nošenja. Žive samo 2 do 2,5 godine.

U našoj zemlji (koliko je meni poznato)prepelice nemaju status farmskih životinja i spadaju u nekonvencialnu proizvodnju, jer ih gaje isključivo amateri i entuzijasti, mada su kao zoološka vrsta naučnoj i stručnoj javnosti poznate. Bez sumnje one su vrlo korisne ptice, ali postoje mnoge zablude vezane za njihove proizvode (meso i jaja). Jaja prepelica se u sadržaju određenih hranjivih materija razlikuju od jaja domaće živine, ali se bezuslovno ne mogu prihvatiti kao univerzalni lijek, već ih prije svega treba prihvatiti kao kvalitetnu namirnicu koja se može vrlo jeftino proizvoditi. Meso im je takođe vrlo kvalitetno sa malim sadržajem masti u trupovima i prihvata se kao meso divljači.

Farmsko gajenje prepelica u svijetu relativno malo zastupljeno, iz razloga što veći dio ljudske populacije nema naviku da konzumira njihovo meso i jaja. Broj ovih ptica je u stalnom porastu, ali je njihovo držanje još uvjek na niskom nivou, lišeno u većini slučajeva naučne i stručne pomoći. Popularizacija proizvoda prepelica utiče na njihovo omasovljenje i gajenje ovih ptica ima šanse da poprimi karakter industrijskog živinarstva. Farmsko gajenje prepelica je još uvjek puno nepoznanica i nedorečenosti.

Japanske prepelice su male, bucmaste, repate ptice, koje su dobro adaptirane na različita staništa. Izuzev veličine tijela domesticirana japanska prepelica je skoro identična sa divljom formom. Tjelesna masa mužjaka je oko 125 g, a koka 135 g. Noge su im slične, ali za 20% kraće od divlje, a zadržala je i divlji tip perja.

Sazrjevaju sa oko 6 tjedana i u punoj nosivosti su već sa 50 dana starosti. Ukoliko se dobro njeguje i hrani, ženka snese oko 260 jaja u prvoj godini nošenja. Žive samo 2 do 2,5 godine. Ženke se karakterišu svjetlo smeđim perjem sa crnim prugama na grlu i gornjem delu grudi. Mužjaci imaju hrđasto mrko grlo i perje grudi. Imaju kloakalnu žljezdu, lukovičaste strukture na gornjoj ivici, koja luči bijeli pjenasti materijal. Ova jednostavna žljezda može se koristiti da se ocjeni reprodukciona sposobnost mužjaka. Prosječna masa jaja je 10 g, što je oko 8% od tjelesne mase prepelice nosilje. Kada se izlegu, mladi pilići imaju masu 6 do 7 g, mrke su boje, sa žutim prugama. Istraživanja su pokazala da sparivanje jednog mužjaka sa 2 ili 3 ženke, obezbjeđuje dobru plodnost. Inkubacioni period za prepelice je 16 do 18 dana, u zavisnosti od soja i postupka inkubacije. Novo izleženi pilići prepelice su mali i vrlo osjetljivi.

Uslovi uzgoja japanske prepelice

Japanske prepelice se uspješno mogu uzgajati u farmskim uslovima, ali im je neophodno obezbjediti potrebne uslove smještaja, njege, ishrane i zdravstvene zaštite. U intenzivnog gajenju dobar smještaj je preduslov za visoku proizvodnju.

Objekat za prepelice mora se graditi tako da im obezbjede potpunu zaštitu, pruži punu udobnost i svjetlosni stimulans primjenom vještačkog svjetla kada je to potrebno. Treba ga graditi adekvatno potrebama ptica, da je lak za održavanje, a u njemu oprema da je pravilno raspoređena. U gajenju prepelica moguće je ostvariti visok stepen mehanizacije i automatizacije proizvodnih procesa. U intenzivnom gajenju važan tehničko-tehnološki uslov je gradnja objekata zatvorenog tipa, koji mogu biti sa prozorima, ili bez njih. Veličina objekata za gajenje prepelica može biti različita, što zavisi od veličine jata. Teško je precizirati koji bi to bio optimalan kapacitet uzgoja. Veličina zavisi isključivo od financijske moći proizvođača, mogućnosti plasmana i cijene mesa i jaja. Prema tome, veličina objekata za smještaj prepelica može da bude od nekoliko desetina m2 (20-50m2), pa do tipskih objekata od 500m2 korisne površine.