MOJE MALO MEĐIMURJE O MENI FOTOGALERIJA NOVOSTI KOMENTARI

UNUTARNJE FRESKE U KAPELICI SVETA JELENA U ŠENKOVCU


FRESKE NA ZIDU



KAPELICA U ŠENKOVCU
ULAZ U KAPELICU

Kapelica svete Jelene u Šenkovcu

Kapelica sveta Jelena Šenkovec

POVIJEST

Kapela Svete Jelene u Šenkovcu bila je crkveno svetište pavlinskog samostana posvećenog Blaženoj Djevici Mariji i Svima Svetima, kojeg je 1376. g. osnovala plemička obitelj Lacković. Izgradnju samostana nastavlja obitelj grofova Celjskih koja 1404. godine postaje njegovim vlasnikom. Od 1546. godine gospodar Međimurja je obitelj Zrinskih koja, osim što mijenja naziv samostana u svetojelenski, podiže uz južni crkveni zid heksagonalnu kapelu za pokapanje njezinih članova. Protestantski nemiri 1570. g. oštetili su samostanski kompleks, a teška stradanja uzrokovao je i veliki požar 1695. g., nakon kojeg je obnovljena crkva potpuno barokizirana. Snažan potres 1738. g. izaziva nova oštećenja nakon čega slijede popravci i posljednji veći zahvati na ovoj građevini. Samostansko imanje preuzima Kraljevska komora. Za vrijeme Napoleonskih ratova samostan služi kao vojno skladište, a crkva kao pekarnica. Godine 1802. bivši pavlinski posjed prelazi u vlasništvo baruna Vinka Kneževića, koji preuređuje samostan u obiteljski dvorac i pri tome ruši dotrajali crkveni brod i bivšu kapelu Zrinskih, a crkveno svetište pretvara u dvorsku kapelu. Godine 1859., vlasnik posjeda, grof Đuro Feštetić dao je srušiti čitav dotrajali samostan osim jugozapadnog krila, no snažan je potres 1880. godine uništio i njega.

ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA


Tijekom arheoloških istraživanja od 1990. do 1997. godine uz postojeću gotičku kapelu pronađeni su ostaci redovničke pavlinske crkve i dio pripadajućeg samostana, te ostaci heksagonalnog mauzoleja obitelji Zrinskih iz 16. stoljeća. Lokalitet nije u potpunosti istražen, te se istraživanja nastavljaju. Brigu o obnovi i zaštiti ovog spomenika kulture vodi Muzej Međimurja Čakovec.

SLIKARSTVO

Godine 1954. konzervatori su proveli istraživanja slikanih slojeva unutrašnjih zidova kapele Svete Jelene u Šenkovcu. Pored kasnobaroknih slika pronašli su ostatke gotičkih slikarija. U razdoblju između 1991.-1992. g. pronađeni su ostaci gornjeg oslikanog sloja iz 19. stoljeća. Gotički sloj pronađen je gotovo na svim zidovima osim na svodu koji je podignut nakon požara, krajem 17. stoljeća. Smatra se da je šenkovečki opus izradio talijanski majstor koji je u posljednjoj trećini 14. st. djelovao u sjevernoj Italiji.
Nadgrobna ploča hrvatskog bana i gospodara Međimurja Nikole Zrinskog Sigetskog, poginulog 1566. godine u bitci kod Sigeta, isklesana je u crvenom veroneškom mramoru. Nalazila se u mauzoleju obitelji Zrinski, izgrađenom 1559. godine unutar pavlinskog samostana u Svetoj Jeleni, danas Šenkovcu kod Čakovca. Pronađena je u fragmentima 1924. godine tijekom arheoloških istraživanja članova Družbe Braće Hrvatskog Zmaja Emila Laszovskog i Stjepana Savića - Nosana. Ploča je razbijena nakon požara koji je teško oštetio samostan 1695. godine. Nakon požara mauzolej obitelji Zrinski pretvoren je u kapelicu Blažene Djevice Marije, a dijelovi nadgrobne ploče ugrađeni su u temelje nove samostanske crkve.

 
Nova crkva sv. Jelene u Šenkovcu nedaleko kapelice

                                                            
FOTOGALERIJA               POČETNA           KOMENTAR

     
(tekst sa internet stranica)