Početna stranica Hrvatski jezik Jezično izražavanje Književnost Lektira Medijska kultura Glagoljica Novinarska družina Kutak za profesore

Novinarske vrste i oblici                      


VIJEST

Vijest je temeljna novinarska vrsta. Ona je najkraći novinarski oblik i sadrži istinite, kratke, jasne i pravodobne podatke o nekom događaju.
Bitnei elementi koje mora zadovoljiti svaka vijest jesu:
    1. istinitost
    2. novost
    3. aktualnost (to znači objaviti vijest što brže nakon događaja)
    4. zanimljivost
    5. važnost
    6. kratkoća
    7. jasnoća
    8. preciznost
Stoga vijest mora odgovoriti na šest pitanja: 
    1. TKO? 
    2. ŠTO? 
    3. KADA? 
    4. GDJE? 
    5. ZAŠTO? 
    6. KAKO?



 Primjer vijesti:





IZVJEŠĆE

Izvješće ili izvještaj je opširniji od vijesti, ono iscrpnije kazuje kako i zašto se što dogodilo, pripovijeda tijek nekoga događaja i u njemu je uvijek riječ o zbivanju među ljudima. Izvješće može biti političko, saborsko, razno, dopisničko, sportsko, izvješće o katastrofi...
Za razliku od vijesti, izvješće donosi i ponešto subjektivnoga, a to su autorova vještina i dinamika pripovijedanja i opisivanja te njegov izbor navedenih činjenica.
Izvješće može biti napisano kao kronološki slijed zbivanja, a može i istaknuti jednu ili više činjenica te ih potanje objasniti. Novinar to može činiti reporterski (opisujući pritom i ambijent i atmosferu događanja) ili komentatorski (tumačeći i analizirajući). Televizijsko izvješće često se izravno prenosi (
npr. nogometna utakmica, izbor za Miss svijeta, otvaranje Splitskog ljeta...).
Poseban podoblik izvještaja je IZJAVA. To je zapravo izvještaj koji ne daje novinar, nego neka druga kvalificirana osoba. Ako ta osoba pobija neki objavljeni izvještaj radi se o demantiju.



 

INTERVJU 
(engl. interview - međupogled)

 

Intervju je razgovor s nekom osobom. Kao novinarska vrsta sastoji se od kraćeg uvoda te novinarskih pitanja i sugovornikovih odgovora. Pisan je kao upravni govor, bez komentara i prepričavanja. U uvodu se u nekoliko rečenica objasni povod, predstave osnovni podatci i kraća zapažanja o sugovorniku.
Svaki razgovor bi trebao imati povod - aktualni događaj ili popularnost intervjuirane osobe. Intervjuirati se može svakoga tko se bavi nečim važnim, zanimljivim, neobičnim.  Sugovornik mora biti neka zanimljiva osoba, ali i ne nužno poznata javnosti.


                              cameramen,cameras,communications,industries,industry,interviews,microphones,newscasts,people,people at work,persons,reporters

PRIMJERI:
Intervju: Dalibor Matanić


REPORTAŽA

Repotaža je najzahtjevnija i najsloženija novinarska vrsta. Ona događaj ili pojavu donosi kroz priču. Zahtijeva vrlo temeljite pripreme, budno sudjelovanje u događanju te zapažanje svih detalja. Pravog reportera odlikuje iznimna spretnost u umijeću prenošenja događaja ili pojave u obliku dinamične priče. Reportažu najčešće čujemo ili vidimo na radiju ili televiziji bilo kao izravni prijenos događanja (npr. otvorenje Olimpijskih igara u Pekingu) ili kao pripremeljnu koja se postupno stvara u studiju (npr. reportaža o hrvatskim sportašima koji su sudjelovali na ovogodišnjim olimpijskim igrama).
U novinama ćemo najčešće naići na putopisnu reportažu.

Kompoziciju reportaže čine uvod u kojemu najavljujemo i određujemo temu o kojoj pišemo, zaplet kroz koji ulazimo u sam problem, kulminacija u kojoj stvaramo napetost u iščekivanju najbitnijeg u događaju, rasplet ili obrat u kojem razrješujemo zaplet te poruka kojom ujedno završavamo priču.
Tematski reportaža može biti iz najrazličitijih područja života (ratna, socijalna, iz đačkog i studentskog života...) i u povodu najrazličitijih događanja (neke nesreće, sportskog događaja, obilježavanja obljetnica...). 

PRIMJERI:
Na Kornatu križ do križa
Tamo gdje se povijest uči iz kamena







PRIKAZ

Prikaz je informativna novinarska vrsta koja objektivno opisuje mrtve stvari (izumi, naprave, knjige i sl.). Pišemo li prikaz knjige, navest ćemo ono što knjiga sadrži, o čemu piše, ponešto o autoru, njegovu dotadašnjem radu... Međutim pritom nećemo ocjenjivati kvalitetu knjige, nećemo dati svoj osobni komentar: je li dobra ili nije, što bi trebalo mijenjati... Ostat ćemo potpuno objektivni.
Prikaz mora biti potupn, iscrpan, tako da čitatelji/slušatelji mogu dobiti približno točnu sliku o predmetu koji se prikazuje. Ako se prikazuje umjetnička izložba, onda bi njegov krajnji cilj bio da čitatelj posjeti izložbu.







OSVRT

Ako pišemo osvrt na neko umjetničko djelo (npr. na kazališnu predstavu), kao i u prikazu pisat ćemo o sadržaju, glumcima, režiji... Međutim, mora postojati neki detalj (npr. scenografija ili glazba u predstavi) na koji ćemo se posebno osvrnuti, kojemu ćemo dati nešto više prostora (rečenica), iznijeti više detalja. Možemo se osvrnuti i na riječi nekoga govornika ili neki neočekivani događaj. Važno je naglasiti kako u osvrtu iznosimo i svoje stajalište, vlastitu ocjenu te dijelom i komentiramo ono što se dogodilo. Zato katkad osvrt nazivamo i komentarom.






BILJEŠKA

Bilješka je vrlo kratka forma, jedan od podoblika osvrta. Novinar može zabilježiti bilo koji zanimljiv, neobičan ili poučan detalj na koji je naišao (npr. rezultat istraživanja iz genetike), a da pritom ne ulazi dublje u problematiku. Tako možemo pribilježiti neku zgodu s otvaranja izložbe učeničkih radova u našoj školi.






RECENZIJA

Recenzija je ozbiljni prikaz knjige ili literarnoga djela. Dublje se osvjetljavaju temeljne značajke knjige te se tako olakšava čitatelju njegov susret s knjigom. Recenzija zato ima ulogu vodiča čitateljima u svijetu znanstene i umjetničke literature, kako bi se ljudima pomoglo da izbjegavaju šund, kič i manje vrijedna djela, a ona vrijedna i teža da lakše savladaju. Recenzije ne može pisati novinar početnik, jer ona traži veće iskustvo, solidno obrazovanje, poznavanje dokaznog postupka te dobar stil.

PRIMJERI:
Recenzija knjige Bolest i povijest




KOMENTAR

Komentar je zajedničko ime za niz žanrova kojima novinarstvo ostvaruje svoju najvišu izražajnu vrijednost. Osnovna značajka komentara je tumačenje, objašnjavanje onoga što se površinski ne vidi. Za komentar bitna je dobra argumentacija i snažan jezik.
Postoji tumačeći komentar koji je zapravo prošireniji oblik prikaza. Novinar koristi postojeće dokumente (zakone, knjige, odluke, itd.) koje treba široj javnosti na popularan način objasniti.
Teži oblik komentara je kritički, sintetski ili istraživački komentar za koji novinar mora pronaći nove činjenice.

PRIMJERI:
Huligani i policija kojoj (ne) vjerujemo





KRITIKA

Kritika je žanr gotovo istovjetan komentaru, ali se uvriježila praksa da se kritikom nazivaju komentari s područja umjetnosti i kulture (kazališne, literarne, glazbene, filmske, likovne kritike). Kritika je stručna pouka, zato je potrebno da novinar bude zaista obrazovan u području one umjestnosti o kojoj piše kritike.






ČLANAK

Članak također ulazi u red komentara jer i on objašnjava, ali na području znanosti i tehnologije. Članak mora imati dobru argumentaciju, dokazivati ili pobijati. Vrlo je poučan, posebno kad je riječ o novima izumima, lijekovima, patentima.

5W
U svezi s vijestima pojavljuje se izraz 5W. To je kratica za pet bitnih pitanja budući da u engleskom jeziku sve počinju slovom W (who, what, when, where, why), nedostaje samo how.  

Struktura vijesti:
1. Najčešća struktura vijesti je AP-lead  (lead - glava, središte). To znači da ćemo odmah na početku dati bit vijest (glavu vijesti), a potom na nju dodajemo i ostale informacije, takozvano tijelo (body) vijesti. 

2. Struktura obrnute piramide znači da na početku damo temeljni pregled svih važnih informacija, a prema kraju vijesti sužavamo točku pozornosti na samo jedno pitanje, npr. na onoga tko je sudjelovao u tom događaju.

3. Vijest s odloženim djelovanjem ili pravilo postupnog otkrivanja struktura je u kojoj sve ne otkrijemo na početku nego postpuno otkrivamo glavni događaj. Prva rečenica treba biti sročena tako  da se iz nje ne može zaključiti o čemu je riječ.

4. Vijest u nizu posebna je vrat vijesti u kojoj o istom događaju ili o nizu međusobno povezanih događaja (npr. vijesti o velikim nesrećama) izvješćujemo onim redom kojim teče taj događaj i to iz sata u sat u vrućim medijima (radiju i televiziji), a u novinama iz dana u dan, iz tjedna u tjedan. Važno za vijest u nizu jest da se glavni elementi početne vijesti uvijek ponavljaju u svim kasnijim vijestima.
 

 



























Vrste izvješća
S obzirom na vrijeme izvještavanja, razlikujemo izvješće uoči, tijekom i nakon događanja. Izvještavanje može biti individualno, ali i ekipno. S važnijih sportskih događanja često izvješćuje ekipa novinara.  
















Savjeti
- potrebno je poznavanje teme o kojoj se razgovara, valja se pripremiti za razgovor
- pitanja ne smiju biti dosadna i bezbroj puta ponavljane fraze
- tijekom razgovara važno je slušati sugovornika da mu ne bi postavili pitanje na koje je već odgovorio u nekom od prethodnih pitanja
 


Oblikovanje intervjua
- u nadnaslovu se najavljuje s kime razgovaramo
- naslov intervjua mora privući čitatelja, najčešće je ona neka zanimljiva rečenica koju je izrekla intervjuirana osoba
- u dužim intervjuima poželjno je stavljanje i podnaslova u kojima se prezentiraju najatraktivniji dijelovi
- pitanja se grafički ističu masnim slovima (nepotrebno pisati Novinar/Gost ili Pitanje/Odgovor, ne pisati pitanja velikim tiskanim slovima niti ih započinjati točkicom ili rednim brojem)
- ispred odgovora stavlja se crtica
- odgovore sugovornika treba uvijek obraditi, razgovor moramo urediti (skratiti, izbaciti dijelove koji se ponavljaju ili su nezanimljivi, lektorirati tekst, oblikovati ga u skladu s normama hrvatskoga književnoga jezika)
 

















Savjeti
Prvi korak je istraživački, potrebno je saznati što više informacija o temi koja se obrađuje. Zatim kreće sastavljanje priče koju ćemo napisati pa je upotpuniti fotografijama.
To ne smije biti suhoparno nabrajanje činjenica. Priča mora biti slikovita i zanimljiva, dinamična (ne smijemo se zadržavati na nebitnim i nezanimljivim detaljima). Naša originalnost i osobnost kao i stilska vještina (npr. humor) pritom moraju doći do punog izražaja. Ali, moramo paziti da ipak zadržimo izvještajni stil, jer zadatak je publici prenijeti određene informacije, te izbjeći pretjeranu opisnost, kićenost, tobožnju literarnost, patetičnost.
Upamtimo: istinitost je najvažniji element svake novinarske vrste.