Hrvatski po Rebi

Početci filma u Hrvatskoj

Prvi filmovi prikazani u Hrvatskoj bili su filmovi braće Lumiere, koje su 8. listopada 1896. pred zagrebačkom publikom, u dvorani Hrvatskoga sokola, prikazali poduzetnici Rudolf Mosinger i Lavoslav Breyer.

Prvi kinematograf otvoren je u Zagrebu 1906. Odmah nakon toga kinematografe sobivaju Pula, Dubrovnik, Split, Rijeka i Zadar.

Prvo poduzeće za prikazivanje filmova osnovano je u Zagrebu 1907. g., a zvalo se "Urania". Filmove uvozi iz Njemačke, Austrije, Italije i Francuske.

Prvi poznati filmski snimatelj u Hrvatskoj bio je Josip Halla. On je 1909. uvezao projektor i kameru te snimao kratke dokumentarne filmove o Plitvičkim jezerima, Balkanskim ratovima i Sinjskoj alci.
U Splitu je prvi snimatelj bio Josip Karaman, koji je snimio film Sokolski slet u Splitu.

Prvi filmski časopis u Hrvatskoj zvao se Kino, a izašao je u Zagrebu 1916.

Prvi hrvatski igrani film bila je komedija Brcko u Zagrebu Arnošta Grunda, prikazana prvi put u Zagrebu 28. kolovoza 1917.
Slijedili su filmovi Matija Gubec Aleksandra Biničkog i Vragoljanka Alfreda Grünhuta.

Prvi zvučni film u Hrvatskoj snimio je 1931. skladatelj Josip Deči, kao pokusni film s napjevom za operetu Don Juanova zaručnica.

Prvi crtani film u Hrvatskoj bio je Veliki miting braće Norberta i Waltera Neugebauera (1951.).

Prvi značajniji filmski stvaralac u Hrvatskoj bio je Oktavijan Miletić (1902.-1987.), snimatelj i redatelj. Snimao je kratkometražne i dugometražne filmove, među kojima i uspjele dokumentarce. Prvi uspjeh postiže filmom Nažalost, samo san, a zatim snima Zagreb u svjetlu velegrada, Nocturno, Šešir, Lisinski, Jasenovac, Živjet će ovaj narod, Svoga tela gospodar te naš prvi film u boji Carevo novo ruho (1961.).

U Hrvatskoj je prvi dobitnik Oscara, najveće filmske nagrade, bio redatelj Dušan Vukotić za crtani film Surogat.

U svijetu se osobito proslavila Zagrebačka škola crtanoga filma, a Zagreb je poznat i kao grad domaćin održavanja Međunarodnoga festivala crtanog filma (Animafest).

Utemeljitelji filmske umjetnosti

Film se razvio kao gospodarska djelatnost (proizvodnja, trgovina, zarada), kao sredstvo komuniciranja i informiranja, kao zabava, ali i kao umjetnost. Razvoj igranoga filma kao umjetnosti najizrazitije su obilježili filmski redatelji.
U početcima razvoja filma nekoliko se filmskih redatelja može smatrati utemeljiteljima filmske umjetnosti.

AUGUSTE (1863.-1954.) i LOUIS (1864.-1948.) LUMIERE

Braća Lumiere autori su prvoga filma u povijesti. Podrijetlom su iz francuskoga grada Lyona. Otac im se bavio fotografijom i kemijskim istraživanjima, što su i oni preuzeli, pa je Louis bio jedan od najuspješnijih fotografa svoga vremena.
Osim prvoga filma u povijesti Izlazak radnika iz tvornice (prikazanog za javnost 28.12.1895.), snimili su i ove značajne filmove: Dolazak vlaka u postaju La Ciotat, Barka napušta luku, Zajutrak djeteta, Poliveni poljevač, Iskrcavanje sudionika kongresa, Kovači, Posuda s crvenim ribizlima, Kupanje u moru, Otkrivanje spomenika. Ti su filmovi zapravo snimci raznih životnih situacija u kojima su "glumili" njihovi rođaci i prijatelji. Stoga se smatraju i osnivačima dokumentarnoga filma.

Prvi filmovi braće Lumiere

GEORGES MÉLIES (1861.-1938.)

Francuz Mélies unaprijedio je film unošenjem filmskih trikova te preuzimanjem sredstava kojima se služi kazalište (scenarij, glumci, maska, kostimi). Snimio je prve fantastične filmove i filmove po poznatim bajkama. Osnvao je i prvo filmsko poduzeće, prvu kinodvoranu i napisao prve tekstove o filmu kao novoj umjetnosti.
Snimio je brojne filmove među kojima su značajniji: Nestanak jedne dame iz kazališta, Osvajanje Sjevernoga pola, Ukleta krčma, Začarani dvorac, Ivana Orleanska, Put na mjesec...

                                                                Put na Mjesec, 1902.

Za one koji razumiju engleski jezik - dokumentarni film George Melies: The Father of Special Effects

EDWIN STANTON PORTER (1869.-1941.)

Edwin Porter iz Connellsvillea u SAD-u tvorac je američkoga vrsterna, jednoga od najpopularnijih filmskih žanrova. Njegov film Život američkoga vatrogasca prvi je film s dvjema usporednim radnjama, a u film Velika pljačka vlaka unio je potjeru kao važan element filmske priče. Time je bitno odvojio film od kazališta i pridonio razvoju filmskoga jezika.


                                                                     Velika pljačka vlaka, 1903.

DAVID WARK GRIFFITH (1875.-1948.)

Griffith je nazvan "ocem filmske umjetnosti" zbog velikih zasluga za razvoj filmskoga jezika i dramaturgije. Snimio je čak 471 kratkometražni i 33 dugometražna filma. Bio je redatelj, scenarist, glumac i producent. Dobio je najveću filmsku nagradu Oscar.
U namjeri da potpuno odvoji filmsku umjetnost od kazališne, Griffith unosi u filmsku priču niz novosti: više usporednih radnji, filmsko vrijeme i prostor kao poseban umjetnički element te umjetničku ulogu montaže i rakursa.
Među njegovih filmskim ostvarenjima ističu se: Osamljena vila. Poslije mnogo godina, Seoski liječnik, Mušketiri iz Pig Alleyja (prvi kriminalistički film), Rađanje nacije, Netrpeljivost...


                                                                      Rađanje jedne nacije, 1915.

CHARLIE CHAPLIN (1889.-1977.)

Chaplin je jedan od najvećih glumaca svih vremena. Utemeljitelj je filmske glume kao umjetnosti. Nazvan je "jedinim genijem filma". U njegovim filmovima glumac izrazito dominira nad radnjom i ostalim filmskim elementima. Imao je izvanredne glumačke sposobnosti - gestikulacijom, mimikom, akrobatskim i imitatorskim sposobnostima te gegvima znao je dočarati širok raspon emocija i raspoloženja. Stvorio je osebujan lik siromašnoga lutalice, koji je najšira publika rado prihvatila jer je izražavao životne probleme i shvaćanja siromašnih i poniženih. Bio je i redatelj svojih filmova.
Poznata su njegova ostvarenja: Skitnica, Potjera za zlatom, Veliki diktator, Mališan, Pasji život, Svjetla pozornice, Moderna vremena, Kralj u New Yorku...


                                                                      Moderna vremena, 1936.

Pogledajte i ove filmove:
Veliki diktator
Mališan
Skitnica
Chaplin prima nagradu Oscar

SERGEJ MIHAJLOVIČ EJZENŠTEJN (1898.-1948.)

Ejzenštejn je jedan od najuspješnijih redatelja u razdobolju nijemoga filma, vrhunski stručnjak za montažu. Snimio je više filmova o Oktobarskoj revoluciji u Rusiji, među kojima je i Oklopnjača Potemkin, koju su stručnjaci proglasili najboljim filmom svih vremena, a Ejzenštejna prvim redateljem iza Chaplina. Glasovita je iz tog filma sekvenca pokolja mornara u luci Odesa.
Snimio je i filmove Štrajk, Oktobar, Staro i novo   i druge u duhu komunističkoga poleta i masovnosti.


                                                                  Oklopnjača Potemkin, 1925.

Braća Lumiere

G. Melies

E. S. Porter

D. W. Griffith

Charlie Chaplin

Chaplin u kostimu Lutalice

S. M. Ejzenštejn