Početna stranica Hrvatski jezik Jezično izražavanje Književnost Lektira Medijska kultura Glagoljica Novinarska družina Kutak za profesore

Medijska kultura



Čemu služi medijska

kultura u školi?



Što radite kad vam se štuca? Popijete tri gutljaja vode, tražite od nekoga da vas uplaši? Ili znate za onaj štos da zadržite dah tako dugo dok se ne sjetite imena i prezimena petorice ćelavaca? Možda bi se mogao preoblikovati i ovako: Zadrži dah dok se ne sjetiš imena i prezimena petero ljudi za koje znaš da kod kuće nemaju ni televizor ni radio. Pripazi, ova je metoda prilično opasna, moglo bi nabrajanje potrajati!
Čemu, zapravo, ova priča? Želim pokazati da je današnji čovjek okružen medijima, da je uvelike pod njihovim utjecajem, da oni često oblikuju njegovo mišljenje i djelovanje.
Na žalost, mediji ne donose uvijek istinite i lijepe informacije, stoga je potrebno u mladih ljudi razvijati kritičko mišljenje - moramo ih naučiti kako misliti svojom glavom, kako odvagnuti što je istinito, što dobro, što nas čini dobrima, a isto tako i kako  prepoznati laž, zlo i kako se njima oduprijeti, reći: ne, to nije istina, to meni ne treba. 

 

Što znam o medijima?

Poruka ili informacija je sadržaj koji pošiljatelj šalje primatelju uz pomoć nekog medija: znaka, govora, pisma, glazbe, pokreta. Proces prenošenja poruke nazivamo priopćajnim procesom (komunikacijom), a sudionici toga procesa su pošiljatelj koji šalje poruku putem nekoga medija i primatelj koji poruku prima. Pošiljatelj i primatelj sporazumjet će se ako razumiju način oblikovanja poruke i mogu rabiti medij kojim se ona prenosi.

Sredstva kojima se usmeno ili pismeno priopćuju poruke na posredan način nazivamo medijima ili prijenosnicima poruka, odnosno sredstvima komunikacije (priopćavanja).

Prema vremenu njihova nastanka medije možemo podijeliti na klasične ili tradicionalne (knjige, novine, časopisi, brošure, plakati) i na moderne ili suvremene (film, radio, televiziju i računala).

Prema osjetilima kojima primamo informacije medije dijelimo na vizualne (poruke se primaju osjetilom vida, npr. tiskovine), auditivne (poruke se primaju osjetilom sluha, npr. radio) i audiovizualni (poruke se primaju i vidom i sluhom, npr. film i televizija).

Masovni mediji su sredstva prenošenja poruke velikome broju ljudi istodobno.

Dijelimo ih u dvije skupine: tisak (novine, knjige, časopisi, stripovi, plakati, letci) i elektronski mediji (film, radio, televizija, računalo).

Sporazumijevanje sredstvima masovne komunikadije uključuje i temeljna pravila uljudnoga sporazumijevanja te zabranu zlonamjernih postupaka koji ugrožavaju osnovna ljudska prava, dostojanstvo i privatnost pošiljatelja i primatelja poruka.

Svijet je lopta šarena




Od Gutenberga do danas
15. st. izum tiskarskog stroja (Johannes Gutenberg)
1483. tiskanje prve hrvatske knjige
1826. pojava fotografije
1876. telefon
1895. prva javna filmska projekcija (braća Lumiere)
1913. prvi javni radioprijenos
1927. pojava zvučnog filma
1931. prvo javno predstavljanje televizije
1935. film u boji
1962. pojava satelitske televizije
1969. začetci interneta
1975. kućni video
1981. PC (engl. Personal Computer - osobno računalo)
1982. CD
1991. CD-ROM
1991. prodor interneta
1998. DVD (engl. Digital Video Disc)

 
Mediji u Hrvatskoj
1881. prva telefonska linija
1890. prvo predstavljanje fonografa (preteče gramofona)
1896. prva filmska projekcija
1926. prva radiopostaja, Radio Zagreb, i prva tvornica gramofonskih ploča
1956. pokusni televizijski pokret
1991. pojava interneta (CARNET)