Početna stranica Hrvatski jezik Jezično izražavanje Književnost Lektira Medijska kultura Glagoljica Novinarska družina Kutak za profesore

Projekt: Starohrvatska mitologija


Kako je sve počelo?

Znatiželja, ali i potreba da sebi i drugima otvorimo neke nove svjetove polako je rađala ideju da zavirimo u prošlost i upustimo se u pustolovinu istraživanja našeg pretkršćanskog razdoblja. Upoznavanje s tom zanimljivom i široj javnosti nedovoljno poznatom tematikom, započeli smo predavanjem profesora Tome Vinšćaka s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kojeg smo ugostili u našoj školi. Nakon odslušane prezentacije postali smo svjesni kako je pred nama velik posao te da moramo puno toga naučiti, ali isto tako i da se prošlost i sadašnjost dodiruju u većoj mjeri nego bismo na prvi pogled mogli pretpostaviti. Uslijedio je susret i s Lidijom Bajuk, koja nam je nizom stihova, koje interpretira melankoničnim tonovima lijepog Međimurja, otkrila cijeli niz pretkršćanskih veza, pjevajući o lijepoj Mari i Jurju, zlatnim jabukama, vodi, Suncu, krošnjama... Zadivilo nas je bogatstvo simbola i njihovih veza sa starohrvatskom mitologijom.

external image katicic.jpgSliku o našim precima upotpunio je akademik Radoslav Katičić, iznoseći znanstveno utemeljene tvrdnje koje se, također, odnose na stihove naših narodnih pjesama, ali i na toponime, tj. nazive mjesta.
O mitologiji naučili smo mnogo i na terenskoj nastavi na Učki, gdje smo propješačili mitsko-povijesnu stazu Trebišća - Perun.
Ispunjeni novim spoznajama, pustili smo mašti na volju te u nizu radionica stvorili mnogo lijepih stvari. Nastala je tako društvena igra, slikovnica, predstava, pamtilica, glagoljske listine, dočitnice, podlošci za čaše od starih CD-a, kostimi, sportske igre... S ponosom pokazujemo što smo osmislili i izradili u želji da vas zainteresiramo za najstarije razdoblje naše povijesti.


Stablo svijeta


mitologija5.jpgPretkršćanska vjerovanja Slavena teško je danas rekonstruirati jer gotovo da nije ostalo materijalnih dokaza o njima. Ostalo je nekoliko toponima, tj. naziva mjesta koja su imena dobila prema poganskim božanstvima.
Stari Slaveni razlikovali su nebeski svijet, svijet ljudi i podzemni svijet. Ta su tri svijeta prikazivali u obliku stabla, najčešće hrasta. Nebeskim svijetom vlada bog-gromovnik Perun, a podzemljem Veles (Volos), često prikazivan kao zmija.


Perun i Veles

external image Clipboard01.jpg

Perun je nebeski bog groma i munje, vatrenog i suhog, koji vlada živim svijetom iz svoje utvrde koja se nalazi na najvišoj grani Drveta svijeta. On je davatelj kiše zemljoradnicima, bog rata i oružja, zazivan od strane boraca.
Veles je podzemni bog povezan s vodom, zemljom i vlagom, kralj podzemlja, koji vlada carstvom mrtvih iz korijenja. S druge strane, on je bog stoke, zaštitnik pastira, povezan s magijom i trgovinom.
Perun i Veles u vječitoj su međusobnoj borbi, što uzrokuje cikličke promjene u svijetu ljudi: život - smrt, ljeto - zimu. Neprijateljstvo Peruna i Velesa doseže svoj vrhunac kad uzoholjeni bog mrtvih u obličju goleme zmije izranja iz svog podzemnog kraljevstva s namjerom da se popne na sam vrh svetoga stabla, svrgne gromovnika te ovlada cijelim svijetom. Putem uzbrdo, zmija prisvaja i zatvara sve izvore te donosi groznu sušu.
Kako bi se obranio poredak svijeta, valja obredom zazvati gromovnika koji iz svog nebeskog dvora nakupi strašnu oluju te bije zmiju gromovitim strijelama. Zmija biva ubijena, a poslije grmljavine sva se zarobljena voda oslobađa u golemom pljusku koji katkada zna prerasti u poplavu. U tom slučaju drugim obredom treba otjerati ubijeno tijelo da se vrati u podzemni svijet. Prirodni red tada je nanovo uspostavljen i život zajednici osiguran.


Mati Mokoš

Između Velesa i Peruna stoji Mokoš - mati vlažna zemlja, žensko božanstvo koje je oličenje majke prirode i njezine plodnosti. Mokoš je, kao mogući ostatak kulta božice majke, njegovanog u većine poljoprivrednih društva, možda i mnogo drevnija od muških slavenskih bogova.
Mokoš također sudjeluje u božanskom sukobu. Izvorno je Perunova supruga, ali bi šest mjeseci svake godine odlazila kao ljubavnica u kraljevstvo mrtkvih k njegovu neprijatelju Velesu, kako se vjerojatno tumačilo povlačenje zelenila i plodnosti.
Bila je zaštitnicom žena, pogotovo onih u drugom stanju. Od nje su potekle ženske djelatnosti kao što su predenje i vezenje - u mnogih slavenskih naroda dugo poslije pokrštavanja preživio je običaj da joj se kao ponuda ostavi pramen vune kraj peći kako bi pomogla u ovim poslovima.


Jarilo i Mara

external image Clipboard02.jpg

U posljednjoj noći veljača, Veljoj noći, na nebu je zasjala munja - prva grmljavina. Perunu gromovniku rodio se Jarilo, deseti sin. Odmah po rođenju, po njega dođoše i oteše ga poslanici Velesovi. Odniješe ga u kraljevstvo mrtvih, vlažno korijenje svetoga stabla.
Tamo Jarilo, odrastajući uz Velesove kćeri, biva odgajan kao njegov te stasa u snažnog mladog boga. veles, osim što je vladar svijeta mrtvih, zaštitnik je seljaka i stoke te nije bez razloga oteo Perunu sina. učinio je to kako bi se ovaj opet vratio svome ocu na suhi vrh svetoga stabla, kako bi, prolazeći uz cijelo stablo života, ljudima i životinjama donio bogatstvo i zelenilo jer je Veles taj koji ima mnogo i koji to dijeli.
Stigao je čas, i iz blatne zemlje krenu mladi Jarilo na put. Konj mu gazi zemlju kopitom, noge su mu blatne, a resice klice zlatne. Kud Jarilo nogom, tud žito skokom; kud Jura stane, tamo trava taste. Hodi on svijetom, a sve se za njim zeleni i proljeće stiže. I popne se konačno mladi bog u Perunove zlatne dvore, a kod Peruna devet sinova i kćeri dočekaše ga kao sebi ravnog, sina Velesovog.
Ugleda on Maru koja ga očara ljepotom. Ne znajući da je lijepi sin Velesov zapravo njezin vlastiti brat, Mara mu ljubav uzvrati. Zajaše i ona bijeloga konja, sprema se veselje i božanska svadba, dolazi plodnost i ljeto.
Na najduži dan godine, Jarilo se kraj potoka ženi za Maru i objavljuje mir između dvaju svjetova. Sreća nije zauvijek trajala, Jarilo iznevjeri i prevari Maru. Bijesan Perun gromom pokosi Jarila, Marina mladost od tuge i gorčine postane starost, pobijele joj kose i na svijet se polako spusti hladnoća. Ljudima stiže zima, mrtva i hladna. I onda, jedne hladne noći, na nebu zasja munja - prva grmljavina. Perunu, bogu groma, rodio se sin, Jarilo.



 

Provedene aktivnosti

1. PREDAVANJA
• Tomo Vinšćak
• Lidija Bajuk
• Radoslav Katičić

2. RADIONICE
• izrada glagoljičkih dočitnica i listina
• izrada skica i kostima mitoloških likova
• izrada podložaka za čaše od starih CD-a s mitološkim likovima
• crtanje društvene igre i izrada figurica za igru
• izrada pamtilica

3. IGROKAZ ALEMPERKINA PRIČA
• dramska skupina 4. razreda

4. TERENSKA NASTAVA
• mitsko-povijesna staza na Učki

5. SVAROGOVE IGRE
• učenici razredne nastave

6. IZRADA SLIKOVNICE

7.JAVNO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA (31. svibnja 2012.)

 


•  Rozalija Kopsa – ekološka skupina

•  Lucija Martinčić – dramska skupina, organizacija terenske nastave

•  Senka Pleše, Vedrana Rađa, Martina Tumpa – likovna skupina

•  Martina Valec-Rebić – novinarska skupina, glagoljaška skupina, grafička obrada podataka

•  Danijela Zagorec – literarna skupina, organizacija izrade kostima