Početna stranica Hrvatski jezik Jezično izražavanje Književnost Lektira Medijska kultura Glagoljica Novinarska družina Kutak za profesore
 
IN MEMORIAM:
IVO ŠKARIĆ
(1933.-2009.)

U Zagrebu je nakon teške bolesti preminuo dr. Ivo Škarić, dugogodišnji redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i ugledni hrvatski jezikoslovac.

Dr. Ivo Škarić rođen je 1933. u Postirima na Braču. Diplomirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagreb. Od 1980. radi kao redovni profesor na Fakultetu.
Glavni je urednik časopisa Govor, član uredništva časopisa Jezik, član uredništva časopisa Medijska istraživanja.
Član je HAZU, Matice hrvatske, Hrvatskoga filološkog društva, International Phonetic Association, inicijator osnutka i prvi predsjednik Odjela za fonetiku pri HFD-u.
Bio je i šef Katedre za teorijsku fonetiku na Odsjeku za fonetiku. Predavao je na diplomskim studijima fonetike, lingvistike, Kazališne akademije, defektologije i novinarstva, kao i na postdiplomskim studijima.
1992. pokrenuo je Govorničku školu, tečaj govorništva koji se pod njegovim ravnateljstvom održavao sve do njegove smrti.
Objavio je više od 150 znanstvenih i stručnih radova. Objavio je četiri knjige s područja fundamentalne fonetske znanosti i primijenjene fonetike (ortoepije, rehabilitacije slušanja i govora, te retorike).

 
IN MEMORIAM:
TOMISLAV LADAN
(1932.-2008.)

Tomislav Ladan, ugledni hrvatski jezikoslovac, prevoditelj, leksikograf, romanopisac te glavni ravnatelj Hrvatskoga leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža" umro je u Zagrebu u 76. godini nakon duge i teške bolesti.

Rođen je 1932. godine u Ivanjici. Diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1958. godine. Na poziv Miroslava Krleže godine 1961. dolazi u Leksikogafski zavod u Zagreb.
U Hrvatskom leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža", vodećoj hrvatskoj znanstvenoj instituciji, bio je glavni urednik "Osmojezičnoga enciklopedijskog rječnika" te glavni ravnatelj.
U književnosti se javio 50-tih godina prijevodima angloameričkih i skandinavskih pjesnika, pjesmama, esejima i kritikama. Ladanov roman 
"Bosanski grb" (1975.) utemeljen na destrukciji tradicionalnih obrazaca pripovjedanja.
Objavio je i kapitalno djelo, enciklopedijsku knjigu "Riječi: značenje, uporaba, podrijetlo" 2001. godine.
Prevoditelj je sa starogrčkoga, latinskoga, engleskog, ruskog.
Godine 1991. objavljena su mu Izabrana djela, a 2001. prvo kolo Sabranih djela.

 

Hrvatski jezik


Osim što sam predmet nosi naziv hrvatski jezik, to je i naziv područja kojemu se posvećuju najveći broj sati.  Na tim satima učenici uče standardni jezik - jezik službene komunikacije u Republici Hrvatskoj, jezik kojim se govori (ili bi se trebalo govoriti) u zakonodavstvu, školstvu, znanosti, u medijima...
On nikome nije materinski jezik, stvoren je umjetno, dogovorom, na temelju štokavskoga narječja, ali ima elemente i drugih hrvatskih narječja. Stoga ga svi moramo učiti, i ponekad je potrebno uložiti dosta truda da ga se svlada.

Učenici se često tuže da su im sati jezika teški, da je gradivo dosadno. Stoga se nadam da ćete na ovim stranicama naći materijale koji će vam jezično gradivo učiniti zanimljivi(ji)m i lakšim.


 Baščanska ploča
                  Baščanska ploča, jedan od najstarijih spomenika hrvatskoga jezika






Zanimljive su poslovice o jeziku:
Od dugog jezika kratak život.   (armenska)
Jezik kosti nema, ali kosti lomi.   (bugarska)
Ko hoće sakriti svoj novac, ne smije ga stavljati ženi pod jezik.  (danska) 
Ako ne znaš koga okriviti, okrivi jezik.  (indijska)
Strani se jezik bolje nauči u kuhinji nego u školskim klupama.  (talijanska)
S jezika kaplju i med i otrov.  (kirgiska)
Strijela ranjava tijelo, a jezik dušu.  (perzijska) 
Mač ima samo dvije oštrice, a jezik ih ima na stotine.  (vijetnamska)


Rekli su o jeziku:
"Priroda je dala čovjeku jedan jezik, ali dva uha – da bi dva puta više slušao nego pričao." (Epiktet) 
"Nemoj dozvoliti jeziku da grmi ako ti snaga šapuće." (Seneka)


 
Korisne savjete o jeziku potraži u jezičnim savjetnicima:

? Stjepan Babić, Hrvatska jezikoslovna čitanka, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1990.


?
Stjepan Babić, Hrvatski jučer i danas, Školske novine, Zagreb, 1995.


?
Stjepan Babić, Hrvatska jezikoslovna prenja, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2001.


?
Stjepan Babić, Hrvanja hrvatskoga : hrvatski u koštacu sa srpskim i u klinču s engleskim,
 Školska knjiga, Zagreb, 2004.

 

? Stjepko Težak, Hrvatski naš svagda(š)nji, Školske novine, Zagreb, 1990.


?
Stjepko Težak, Hrvatski naš osebujni, Školske novine, Zagreb, 1995.


?
Stjepko Težak, Hrvatski naš (ne)zaboravljeni, Tipex, Zagreb, 1999.

?
Stjepko Težak, Hrvatski naš (ne)podobni,
Školske novine, Zagreb 2004.
 

 

? Nives Opačić, Hrvatski u zagradama: globalizacijske jezične stranputice, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2006.


?
Jasmina Nikić-Ivanišević, Nives Opačić,  Zoran Zlatar, Jezikomjer : Vodič za izbjegavanje najčešćih pogrešaka u hrvatskom standardnom jeziku, knjiga + 2CD, Croma Co., Stobreč, 2006.

?
Nives Opačić,
Iza riječi: prtinom i cijelcem, Matica hrvatska, Zagreb, 2005.

 

? Govorimo hrvatski: jezični savjeti, priredio Mihovil Dulčić, Naprijed, Zagreb, 1997 .

 


Vre i svoj jezik zabiti Horvati
Hote, ter drugi narod postati.
                                            Pavao Štoos


Gramatički dvoboj

Jedan umišljeni slabo pismen pisac pozvao je na dvoboj pisca Marcela Prousta. Pružajući mu posjetnicu, rekao je prezrivo:
- Dopuštam vam da izaberete oružje koje želite.
- Odlično - uzvikne Proust. - Izabrao sam gramatiku. Vi ste već ubijeni.



Korisne poveznice (linkovi)
http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_jezik
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Sustav za učenje refleksa glasa jata

Navrh jezika
Na drugome programu HRT-a svakoga radnog dana prikazuje se obrazovna emisija Veliki odmor. Utorkom govori o jeziku i književnosti i zove se Navrh jezika.
Emisija ima zanimljive rubrike: Naglasak na naglasak, Na rubu jezika, Mali rječnik subkulture...


Zanimljivosti
Hrvatski jezik jedan je od južnoslavenskih jezika. U povijesti se zvao i drugačije, na primjerslovinski i ilirski.

2. svibnja 1843. prvi put se u Hrvatskom saboru govorilo hrvatskim jezikom - učinio je toIvan Kukuljević Sakcinski.

23. listopada 1847. Hrvatski sabor uveo je hrvatski kaoslužbeni jezik, što je dotad bio latinski.

Riječ „enciklopedija” prvi  put u današnjem smislu upotrijebio je Zagrepčanin Pavao Skalić 1559. godine.

Prve novine na području Hrvatske bile Ephemerides Zagrabienses, tj. Zagrebačke novine, koje su izašle u Zagrebu 1771. godine, a tiskane su na latinskom jeziku.

Pavao Ritter Vitezović (1652.-1713.) žalio je što su Hrvati za svoje pismo prihvatili nesavršenu latinicu umjesto glagoljicu. Pokušavao je reformirati pravopis da ne bi "vsaki po svojoj volji i prez reda" pisao. Provodeći načelo da svaki glas treba imati samo jedno slovo, pomažući se dijakritičkim znakovima, Vitezović je već pošao putem, kojim će kasnije poći Gaj i ilirci. 

Jezikoslovac Bogoslav Šulek(1816.-1895.) skovao je mnoge riječi koje danas u hrvatskom jeziku rabimo kao svakodnevne i stilski neutralne (npr. dojam, dragulj, kolodvor, narječje, velegrad, kisik, zdravstvo, pretplatnik  i mnoge druge).
 

Važniji datumi
Dani hrvatskog jezika
(6.-12. ožujka)

Međunarodni dan materinjeg jezika
(21. veljače)

Međunarodni dan pismenosti
(8. rujna)