Kurzivna glagoljica

Kurzivna glagoljica je glagoljski brzopis.
 
Ovako izgleda tablica kurzivne glagoljice (u prva dva retka navedena su mala glagoljska slova, a u druga dva odgovarajući kurzivni glagoljski inicijali).




Njome su pisani brojni hrvatski dokumenti:
· pravni spisi, hrvatske listine,
· zapisi bratovština, matice rođenih, umrlih, krštenih, krizmanih, vjenčanih,
· godari (imena umrlih upisana po tjednima, koja svećenik čita na kraju tjedna),
· književni tekstovi, crkvene drame i poezija, legende, pripovjesti,
· poučni tekstovi, propovjedi, crkveni govori, molitvenici, školske skripte,
· administrativne i gospodarske knjige, razne isprave, državne naredbe, svjedodžbe, tužbe, pogodbe, potvrde, darovnice, oporuke, bilješke, knjige rashoda i prihoda (datija i prijatija),
· sudski zapisnici, propisi i odluke, prisege,
· pisma,
· medicinski zapisi (likaruše), egzorcizmi (zaklinjanja), magijski zapisi, amuleti (predmeti za obranu od zlih sila, demona itd.),
· mnogobrojni zanimljivi usputni zapisi na marginama glagoljskih knjiga (marginalije), grafiti.

Oni su važni jer pokazuju stoljetnu visoku pravnu uređenost naših gradova i sela, a osobito su važni kao spomenici hrvatskoga jezika. Daju nam brojne obavijesti o gospodarskoj snazi naselja, imenima i prezimenima, raznim toponimima. Pisani su uglavnom pučkim čakavskim jezikom, mnogi od njih uzornim, vrlo kultiviranim starim hrvatskim jezikom. Pružaju nam obilje podataka o svakodnevnom životu u Hrvatskoj kroz prohujala stoljeća.

Kurzivna glagoljica rabila se osobito u Istri, području Rijeke, Krku, Cresu, vinodolskom području, Lošinju, Zadru i zadarskim otocima, Biogradu, Šibeniku, Lici i Gorskom kotaru.

Mnogobrojni kurzivni glagoljski tekstovi čuvaju se u Arhivu HAZU u Zagrebu, Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, Gradskoj knjižnici u Zagrebu (odjel Rara), u Zadru (Historijski i Nadbiskupski arhiv), Rijeci, Pazinu, Šibeniku, Biogradu, u Dobrinju, Košljunu, pa čak i izvan granica Hrvatske (u Francuskoj, u Pragu, u Petrovgradu u Rusiji, u Cividaleu u Italiji, u Ljubljani u Sloveniji).

Postoje dva osnovna oblika kurzivne glagoljice:
a) kancelarijski glagoljski kurziv - pisan slobodnijim načinom, širokim
                                                      potezima pera (npr. Istarski razvod)
b) knjiški glagoljski kurziv - pisan suzdržanije, bliže klasičnoj uglastoj 
                                           glagoljici (npr. Žgombićev zbornik)

 
Najpoznatiji dokumenti pisani kurzivnom glagoljicom:
? isprava iz Dobrinjskog kaptola, 1376., najstariji nama poznati izvorni brzopisni glagoljski tekst
?      listina iz Ličkog Počitelja - jedan od najstarijih poznatih dokumenata pisanih kurzivnom glagoljicom, potječe iz Like, pisan 15. kolovoza 1393., izdali su ga Tomaš i Butko krbavski lički buški i pročaja knezi
? zapis žakna Jurja iz Roča  na posljednjoj stranici Misala kneza Novaka(1482.), gdje izražava svoj ushit skorim tiskom prve hrvatske inkunabule:
                    Vita, vita, štampa naša gori gre!
                    Tako ja oću, da naša gori gre!
                    1482. miseca ijuna 20., ... dni.
                    To bje pisano v grade Izule.
                    To pisa Juri, žakan iz Roča,
                    Bog mu pomagaj i vsem ki mu
                    dobro ote.  
? Petrisov zbornik - pisan vjerojatno u pavlinskom samostanu Svetice kod Ozlja 1468.
? Žgombićev zbornik -  prva polovica 16. st., nastao u istočnoj Istri
? Istarski razvod - 1275.-1395. (sačuvan u prijepisu iz 1546.), najstariji poznati međunarodni diplomatički spomenik pisan hrvatskim jezikom
? Vinodolski zakon - 1288. (sačuvan u prijepisu iz 16. st.), najstariji poznati zakon pisan hrvatskim jezikom
? Marko Marulić, otac hrvatske književnosti, u vlastoručnim bilješkama na latinskom jezikum (u inkunabuli "Transitus" iz 1485.) upisao je riječ slovine kurzivnom glagoljicom
? zapis Pavla dijaka, učenika Jurja iz Slavonije:
        Poklonenje i pozdravlenje knezu Jurju kako momu gos-
        podinu plemenitomu dam ti viditi da sam
        zdrav Božju milostju i svete Marie Gospoe.
? Kvarezimal i tlmačenje Šimuna Grebla iz Roča (Istra), 1493. i 1498. (kvarezimal ili korizmenjak - zbirka crkvenih propovjedi za preduskrsno ili korizmeno razdoblje)
? na jednoj o posljednjih stranica znamenitog Misala iz Klimpeha (Gradišće u Austriji), tiskanog 1501. u Ostrogonu, nalazi se nekoliko zapisa glagoljicom, latinicom i ćirilicom, koje su prvi hrvatski svećenici pisali od 1543. od 1563. - to su ujedno i najstariji poznati pisani zapisi Hrvata u Gradišću
 ? Tkonski zbornik (početak 16. st.) sadrži neka hrvatska crkvena prikazanja (dramska djela crkvene tematike koja su odigrala vrlo važnu ulogu u razvoju naše književnosti) pisana kurzivnom glagoljicom - stranica glagoljskog prikazanja Muka Spasitelja našega  iz 1556.
? glagoljski rukopis Konštitucioni fratrov tretoga reda Svetoga Otca Frančiska redovskoga obsluženja (hrvatski prijevod redovničkih pravila franjevaca trećoredaca), pravila su pisana u glagoljaškom franjevačkom samostanu u Glavotoku - 17. poglavlje: Od Librarije (pravila o knjižnici)
? kurzivnom glagoljicom pisane su i stare isprave krčkih knezova Frankapana:
- povelja kneza i bana Nikole (Mikule) IV. Frankapana iz 1430. za pavlinski samostan sv. Marije u Crikvenici, sa žigom i krasnim inicijalom glagoljskog slova M
- isprava s tri viseća pečata kojom su knezovi Frankapani na sastanku u Senju 1466. potvrdili posjede samostanima sv. Jelene i sv. Spasa
? dramatično pismo Nikole Šubića Zrinskog (1508.-1566.) pisano u Ozlju 1554., o opasnosti od provale Turaka:
    Zmožni i zveličeni g(ospo)d(i)ne i prijatelju poštovani, razu-
    mismo list v(aše) m(ilosti) i kopiju lista onoga, u čem v(ašoj) m(ilosti) hva-
    limo. A i mi smo zato bili i prvo čuli, da (= ali) nisam niko-
    mur dal na znanje, zač smo prvo davali na zna-
    nje, da (= ali) od nikogar ne bi ni jedne pomoći. A mi znamo da 
    gredu, i da je zginuti onoj zemlji, da (= ali) ja ne znam komu na
    znanje davati, zač ni od nikogar ni jedne pomoći. I
    Bog v(ašu) m(ilost) umnoži. Dan u gradu našem Ozlju utorak po s-
    vetomu Matiju, 1554.
                                                Miklouš knez Zrinski
                                                i ban
? matična knjiga rođenih 1659. iz Sv. Filipa i Jakova
        Godište g(ospodino)ve 1659 na 15 aprila
        bi u crikvu donesena kći Matia 
        Kuženovića i Mare negove žene Ja 
        dom Jurai Mirković parohiar S.S. Fi-
        lipa i Jakova ispunih s(ve)t(e) cere-
        monie ostavlene nakarsteniu i s(ve)t 
        divičici koiu e pravo karstia ka-
        ko e meni reka Ivan sin Mikule
        Luketina at radi pogibie smart-
        ne bižeći od turak i nadih ioi
        ime Anaštažia Kum io bia Šime 
        Matošić i Jove Paregić.
? isprave o prodaji zemlje u Dolnjoj Kupčini
? glagoljske matične knjige zadarskoga područja
? Sutomišćica, otok Ugljan, izvadci iz matice krštenih, 18. st.
? usputni zapisi i pripisi u hrvatsko-glagoljskim knjigama