Početna stranica Hrvatski jezik Jezično izražavanje Književnost Lektira Medijska kultura Glagoljica Novinarska družina Kutak za profesore

Kurzivna glagoljica


Kurzivna glagoljica je glagoljski brzopis.
 
Ovako izgleda tablica kurzivne glagoljice
(u prva dva retka navedena su mala glagoljska slova, a u druga dva odgovarajući kurzivni glagoljski inicijali).




Njome su pisani brojni hrvatski dokumenti:
· pravni spisi, hrvatske listine,
· zapisi bratovština, matice rođenih, umrlih, krštenih, krizmanih, vjenčanih,
· godari (imena umrlih upisana po tjednima, koja svećenik čita na kraju tjedna),
· književni tekstovi, crkvene drame i poezija, legende, pripovjesti,
· poučni tekstovi, propovjedi, crkveni govori, molitvenici, školske skripte,
· administrativne i gospodarske knjige, razne isprave, državne naredbe, svjedodžbe, tužbe, pogodbe, potvrde, darovnice, oporuke, bilješke, knjige rashoda i prihoda (datija i prijatija),
· sudski zapisnici, propisi i odluke, prisege,
· pisma,
· medicinski zapisi (likaruše), egzorcizmi (zaklinjanja), magijski zapisi, amuleti (predmeti za obranu od zlih sila, demona itd.),
· mnogobrojni zanimljivi usputni zapisi na marginama glagoljskih knjiga (marginalije), grafiti.

Oni su važni jer pokazuju stoljetnu visoku pravnu uređenost naših gradova i sela, a osobito su važni kao spomenici hrvatskoga jezika. Daju nam brojne obavijesti o gospodarskoj snazi naselja, imenima i prezimenima, raznim toponimima. Pisani su uglavnom pučkim čakavskim jezikom, mnogi od njih uzornim, vrlo kultiviranim starim hrvatskim jezikom. Pružaju nam obilje podataka o svakodnevnom životu u Hrvatskoj kroz prohujala stoljeća.

Kurzivna glagoljica rabila se osobito u Istri, području Rijeke, Krku, Cresu, vinodolskom području, Lošinju, Zadru i zadarskim otocima, Biogradu, Šibeniku, Lici i Gorskom kotaru.

Mnogobrojni kurzivni glagoljski tekstovi čuvaju se u Arhivu HAZU u Zagrebu, Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, Gradskoj knjižnici u Zagrebu (odjel Rara), u Zadru (Historijski i Nadbiskupski arhiv), Rijeci, Pazinu, Šibeniku, Biogradu, u Dobrinju, Košljunu, pa čak i izvan granica Hrvatske (u Francuskoj, u Pragu, u Petrovgradu u Rusiji
, u Cividaleu u Italiji, u Ljubljani u Sloveniji).

Postoje dva osnovna oblika kurzivne glagoljice:
a) kancelarijski glagoljski kurziv - pisan slobodnijim načinom, širokim
                                                      potezima pera (npr. Istarski razvod)
b) knjiški glagoljski kurziv - pisan suzdržanije, bliže klasičnoj uglastoj 
                                           glagoljici (npr. Žgombićev zbornik)

 
Najpoznatiji dokumenti pisani kurzivnom glagoljicom:
? isprava iz Dobrinjskog kaptola, 1376., najstariji nama poznati izvorni brzopisni glagoljski tekst
?      listina iz Ličkog Počitelja - jedan od najstarijih poznatih dokumenata pisanih kurzivnom glagoljicom, potječe iz Like, pisan 15. kolovoza 1393., izdali su ga Tomaš i Butko krbavski lički buški i pročaja knezi
? zapis žakna Jurja iz Roča  na posljednjoj stranici Misala kneza Novaka(1482.), gdje izražava svoj ushit skorim tiskom prve hrvatske inkunabule:
                    Vita, vita, štampa naša gori gre!
                    Tako ja oću, da naša gori gre!
                    1482. miseca ijuna 20., ... dni.
                    To bje pisano v grade Izule.
                    To pisa Juri, žakan iz Roča,
                    Bog mu pomagaj i vsem ki mu
                    dobro ote.
  

? Petrisov zbornik - pisan vjerojatno u pavlinskom samostanu Svetice kod Ozlja 1468.
Žgombićev zbornik -  prva polovica 16. st., nastao u istočnoj Istri
? Istarski razvod - 1275.-1395. (sačuvan u prijepisu iz 1546.), najstariji poznati međunarodni diplomatički spomenik pisan hrvatskim jezikom
? Vinodolski zakon - 1288. (sačuvan u prijepisu iz 16. st.), najstariji poznati zakon pisan hrvatskim jezikom
Marko Marulić, otac hrvatske književnosti, u vlastoručnim bilješkama na latinskom jezikum (u inkunabuli "Transitus" iz 1485.) upisao je riječ slovine kurzivnom glagoljicom
? zapis Pavla dijaka, učenika Jurja iz Slavonije:
        Poklonenje i pozdravlenje knezu Jurju kako momu gos-
        podinu plemenitomu dam ti viditi da sam
        zdrav Božju milostju i svete Marie Gospoe.
? Kvarezimal i tlmačenje Šimuna Grebla iz Roča (Istra), 1493. i 1498. (kvarezimal ili korizmenjak - zbirka crkvenih propovjedi za preduskrsno ili korizmeno razdoblje)
na jednoj o posljednjih stranica znamenitog Misala iz Klimpeha (Gradišće u Austriji), tiskanog 1501. u Ostrogonu, nalazi se nekoliko zapisa glagoljicom, latinicom i ćirilicom, koje su prvi hrvatski svećenici pisali od 1543. od 1563. - to su ujedno i najstariji poznati pisani zapisi Hrvata u Gradišću
 ? Tkonski zbornik (početak 16. st.) sadrži neka hrvatska crkvena prikazanja (dramska djela crkvene tematike koja su odigrala vrlo važnu ulogu u razvoju naše književnosti) pisana kurzivnom glagoljicom - stranica glagoljskog prikazanja Muka Spasitelja našega  iz 1556.
? glagoljski rukopis Konštitucioni fratrov tretoga reda Svetoga Otca Frančiska redovskoga obsluženja (hrvatski prijevod redovničkih pravila franjevaca trećoredaca), pravila su pisana u glagoljaškom franjevačkom samostanu u Glavotoku - 17. poglavlje: Od Librarije (pravila o knjižnici)
? kurzivnom glagoljicom pisane su i stare isprave krčkih knezova Frankapana:
- povelja kneza i bana Nikole (Mikule) IV. Frankapana iz 1430. za pavlinski samostan sv. Marije u Crikvenici, sa žigom i krasnim inicijalom glagoljskog slova M
isprava s tri viseća pečata kojom su knezovi Frankapani na sastanku u Senju 1466. potvrdili posjede samostanima sv. Jelene i sv. Spasa
? dramatično pismo Nikole Šubića Zrinskog (1508.-1566.) pisano u Ozlju 1554., o opasnosti od provale Turaka:
    Zmožni i zveličeni g(ospo)d(i)ne i prijatelju poštovani, razu-
    mismo list v(aše) m(ilosti) i kopiju lista onoga, u čem v(ašoj) m(ilosti) hva-
    limo. A i mi smo zato bili i prvo čuli, da (= ali) nisam niko-
    mur dal na znanje, zač smo prvo davali na zna-
    nje, da (= ali) od nikogar ne bi ni jedne pomoći. A mi znamo da 
    gredu, i da je zginuti onoj zemlji, da (= ali) ja ne znam komu na
    znanje davati, zač ni od nikogar ni jedne pomoći. I
    Bog v(ašu) m(ilost) umnoži. Dan u gradu našem Ozlju utorak po s-
    vetomu Matiju, 1554.
                                                Miklouš knez Zrinski
                                                i ban
? matična knjiga rođenih 1659. iz Sv. Filipa i Jakova
        Godište g(ospodino)ve 1659 na 15 aprila
        bi u crikvu donesena kći Matia 
        Kuženovića i Mare negove žene Ja 
        dom Jurai Mirković parohiar S.S. Fi-
        lipa i Jakova ispunih s(ve)t(e) cere-
        monie ostavlene nakarsteniu i s(ve)t 
        divičici koiu e pravo karstia ka-
        ko e meni reka Ivan sin Mikule
        Luketina at radi pogibie smart-
        ne bižeći od turak i nadih ioi
        ime Anaštažia Kum io bia Šime 
        Matošić i Jove Paregić.

isprave o prodaji zemlje u Dolnjoj Kupčini
? glagoljske matične knjige zadarskoga područja
? Sutomišćica, otok Ugljan, izvadci iz matice krštenih, 18. st.
usputni zapisi i pripisi u hrvatsko-glagoljskim knjigama
 





 

 

 

 

 

 

 

 






 

Materijali preuzeti sa stanice Darka Žubrinića
http://www.croatianhistory.net/etf/kurziv.html
Tamo možete saznati i puno više o kurzivnoj glagoljici.

Računalni font kurzivne glagoljice možeš preuzeti ovdje:
http://www.croatianhistory.net/etf/gl-font.html#eugen  

 

Acta Croatica

"To je najljepša i najpotpunija zbirka hrvatskog narodnog govora u srednjem vijeku i čitavo XVI. stoljeće... Ovako opsežne zbirke srednjovjekovnih isprava - listina [isprava, zakona i statuta], kao što je naša Acta Croatica, pisanih živim, narodnim govorom, ne može pokazati niti jedan drugi slavenski narod."
                                                                        (Ferdo Šišić )

 
Acta Croatica objavljena je u Zagrebu najprije glagoljicom 1863. (Ivan Kukuljević Sakcinski), a zatim ćirilicom 1898. (Đuro Šurmin).

 




Želiš li naučiti pisati kurzivnu glagoljicu?
U tome će ti pomoći ovi materijali:
Oblici kurzivne glagoljice kako ih je prema osobitostima Vinodolskog zakonika (prijepisa iz 16. st.)  rekonstruirao i osuvremenio Frane Paro:
Kurzivna glagoljica

Az do dobro
Est do iže
I do mislite
Naš do slovo
Tvrdo do šta
Ci do ju
Mreža za vježbu
 

Oblici kako ih je zapisao Svetko Ušalj:
Az do dobro
Est do zemlja
Iže do kako
Mislite do r'ci
Slovo do hir
Ot do ša
Jat, jus i ljudi  (ljudi  inače stoji u azbuci između kako  i mislite)

 Oblici kako ih je
zapisao Svetko Ušalj,
ali uz malo glagoljsko slovo je i inicijal:
Az do dobro
Est do zemlja
Iže do kako
Mislite do r'ci
Slovo do hir
Ot do ša
Jat, jus i ljudi