Glagoljica

MALI GLAGOLJAŠI OSNOVNE ŠKOLE LJUDEVITA MODECA

Mali glagoljaši počeli su s radom u školskoj godini 2006./2007. Nekoliko učenica šestoga razreda prihvatilo je poticaj da nauči najstarije hrvatsko pismo - glagoljicu.



Marljivo su učile slovo po slovo pišući ih perima od  trstike.

DANI GLAGOLJICE U OSNOVNOJ ŠKOLI IVANJSKA
10. studenog 2006. sudjelovali smo na Danima glagoljice u OŠ Ivanjska. U kreativnim radionicama naučili smo svašta novo i dobro se zabavili. Upoznali smo profesora Darka Žubrinića.
Na početku smo otpjevali himnu naše škole:

Zatim smo se podijelili u radionice:






Nakon radionica novinari naše škole i OŠ Ivanjska intervjuirali su profesora Darka:

Slijedilo je izvješće o prisustvovanju učenika na 14. sazivu Male glagoljske akademije u Roču:

Profesor Darko održao je poučno predavanje o glagoljici i glagoljskim spomenicima:

A na kraju sudjelovali smo u kvizu u kojem smo i pobijedili:



Ovo su neki od naših radova:







DAN ŠKOLE 2007.
Za proslavu našeg Dana škole 2007. odlučili smo organizirati radionice, predavanje i kviz o glagoljici, a ukrasili smo i učionice likovnim radovima i materijalima na temu glagoljice:






Radionice:







Sedam je šestasica održalo predavanje o glagoljici:

I još jedno sudjelovanje u kvizu:


GLAGOLJICA U GOSTIMA
U utorak, 5. svibnja 2009. u Podrumskoj dvorani Hrvatskoga doma nekoliko učenika naše škole prisustvovalo je predavanju "Glagoljica u gostima" koje je organizirao Ogranak Matice hrvatske Križevci u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem i Gradskom knjižnicom "Franjo Marković". O glagoljici su govorili prof. dr. sc. Darko Žubrinić, inače profesor na Fakultetu elektrotehnike i računalstva koji se proučavanjem glagoljice bavi petanaestak godina, akademkinja Anica Nazor iz Staroslavenskog instituta te dramski umjetnik Stjepan Bahert.
Darko Žubrinić pokazao nam je svoje mrežne stranice s ogromnom količinom podataka o glagoljici i glagoljskim spomenicima, a progovorio je samo o nekima jer bismo za čitanje svih materijala trebali nekoliko tjedana. Posebnu pozornost predavač je posvetio tekstovima u kojima se spominje hrvatsko ime.
Predavanje je započeo s Baščanskom pločom podsjetivši nas da je ona Dragi kamen hrvatskoga jezika. Saznali smo da tekst počinje slovom a, a završava slovom o, čime podsjeća na grčki alfabet u kojem alfa i omega predstavljaju početak i svršetak. Čuli smo i njezin tekst u izvedbi Stjepana Baherta, koji smatra da bi svaki Hrvat morao tih trinaest redaka Baščanske ploče znati napamet.
Doznali smo ponešto i o Istarskom razvodu iz 13.st. u kojem se hrvatsko ime spominje preko dvadeset puta te o prvoj glagoljskoj početnici koju je napisao Juraj Slovinac u 14.st., profesor na znamenitom pariškom sveučilištu Sorbonni, koji je tom knjižicom svojim francuskim kolegama htio pokazati da osim hebrejskoga i grčkoga pisma postoji i izvorno hrvatsko pismo.
Stjepan Bahert objasnio nam je kako na mnogim starim glagoljskim knjigama postoje usputni zapisi na rubnicama ili praznim dijelovima stranica, a neki su i po nekoliko stoljeća mlađi od vremena nastanka knjige. Oni nam daju obavijesti o sudbini tih knjiga, ali i vrijedne obavijesti o životu i jeziku Hrvata prije mnogo stoljeća. Pročitao nam je usputni zapis na brevijaru (knjizi molitava za svećenike) pod imenom Illirico 5. koji opisuje kako je jedan svećenik tražio pomoć od mještana da otkupi knjigu koju su oteli Turci.
Zanimljivo je bilo čuti kako neke od glagoljskih knjiga teže preko 10 kilograma, kao npr. Novljanski brevijar koji se čuva u župnome dvoru u Novom Vinodolskom, a u kojem se nalazi poznati Zapis popa Martinca nakon Krbavske bitke iz 1493.: "Turci nalegoše na jazik (narod) hrvacki..." Hrvatski jezik 15. stoljeća dočarao nam je još jednom Stjepan Bahert.
Želeći nam dočarati kakvu vrijednost predstavljaju hrvatske glagoljske knjige, profesor Žubrinić govorio je i o glagoljskim knjigama koje se nalaze izvan domovine, u čak 26 zemalja svijeta. Drugi narodi uviđaju njihovu dragocjenost, ne žele ih vratiti ni pod koju cijenu, pa ih čak spominju i kao dio vlastite kulturne baštine. Sveučilišna knjižnica u Princetonu u SAD-u posjeduje jedan list prekrasnog II. vrbničkog misala iz 1462. godine koji je isječen i otuđen vjerojatno početkom 20. st., dok se jedna od najljepših i najvrednijih glagoljskih knjiga čuva u Turskoj, u Carigradu, a to je Misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića iz 1404. godine čiji su inicijali ukrašeni listićima zlata.
Stjepan Bahert približio nam je Istarski razvod, pravni dokument o raspodjeli posjeda u feudalnoj Istri, ispričavši nam kako su sudionici tog događaja poveli sa sobom na posjede dječake do 10 godina, pokazali im međe i šibom ih "potaknuli" da dobro zapamte dokle seže čija imovina. Zatim je izrecitirao nekoliko pjesama novijeg datuma, npr. Pred kraljevskom pločom u Baški  Silvija Strahimira Kranjčevića te Injoštar Jakše Fiamenga.
Na kraju svojega dijela predavanja Darko Žubrinić spomenuo je i glagoljaške izlete te kako se u Baškoj dovršava kompleks Baščanske staze glagoljice kipara Ljube de Karine, koji bi se trebao svečano otvoriti i pokazati javnosti u listopadu ove godine.
Drugi dio predavanja držala je akademkinja Anica Nazor koja je govorila o hrvatskim tiskanim knjigama. Vidjeli smo pretiske našega Prvotiska (Misala po zakonu rimskoga dvora, 1483.) te nekoliko listova iz Gutenbergove Biblije, a ponovili smo i znanje o dvojici velikih tiskara 15.st. - Blažu Baromiću iz Senja i Šimunu Kožičiću Zadraninu koji je radio u tiskari u Rijeci te u nepunih pet mjeseci tiskao šest knjiga, što je u ono vrijeme bilo izrazito mnogo. Akademkinja Nazor ukazala je kako Hrvati nemaju Bibliju u cijelosti otisnutu na glagoljici, ali gotovo svi njezini tekstovi prevedeni su i otisnuti u samim počecima tiskarstva u različitim crkvenim knjigama i priručnicima.
Predavanje je bilo izuzetno zanimljivo, a posebno nas je oduševilo što smo imali priliku vidjeti i opipati krasne glagoljske knjige.

Stjepan Bahert, Anica Nazor, Renata Husinec, Darko Žubrinić


Akademkinja Anica Nazor pokazala nam je pretisnute listove prve tiskane knjige na svijetu - Gutenbergove Biblije


Mogli smo vidjeti još mnogo pretisaka rijetkih glagoljskih knjiga, prava poslastica!


MINI IZLOŽBA
Glagoljaška skupina na panoima je na polukatu (između prvoga i drugoga kata) napravila izložbu koja pokazuje što su mali glagoljaši tijekom ove školske godine radili. Izložene su vježbe pisanja i čitanja, slikanja inicijala te nekoliko listova imitacija starih glagoljskih misala.



POSJET KNJIŽNICI GRKOKATOLIČKE KATEDRALE
U petak, 12.lipnja 2009. posjetili smo bogatu knjižnicu katedrale Presvetoga Trojstva. Posebice su nas zanimale dvije knjige na glagoljici koje knjižnica čuva, ali smo pogledali i ostale vrijedne stare knjige.

Navukli smo pamučne rukavice:

Brevijar iz 1648.:




Knjiga s koricama od pergamene i ručno pisanim notnim zapisom:

Pogledali smo i stare karte:


Upisali smo se u knjigu gostiju: